Na putu od igračice podložne dvostrukim greškama do visoko postotnog servisa iliti igračeva stanja u procesu treniranosti
Stanje subjekta može se definirati kao određeni skup raznih podataka koje nam govore gdje se u nekom trenutku nalazimo ili bi se trebali nalaziti.
Za našu priču o stanjima kako bi bolje razumjeli uzeti ćemo za primjer Sabalenku (bivša druga igračica svijeta) i Mouratoglou analizu, . Njezin prosjek u nekoliko mečeva bio je oko 20 duplih grešaka. Zadatak trenera u ovom trenutku je definirati idealno finalno stanje, a to bi bilo nula servis dvostrukih pogrešaka, poželjno bi bilo 2-3, a za taj nivo i takvu igračicu i realno finalno stanje. U tom trenutku imamo već inicijalno stanje igračice. Moratoglu je uzeo njen servis u trenutcima dvostrukih pogrešaka, analizirao ključne pogreške i dao savjete kako to ispraviti. Njen bi trener, a vjerujem da to i jest napravio trebao na trening mečevima ili idućim turnirskim, kontrolirati pomake što se naziva u procesu vježbanja kontrola tranzitivnog stanja, a evo i malo stručnijeg objašnjenja pojmova:
Tri su vrste stanja s kineziološkog pogleda u procesu vježbanja
- Finalna stanja
- Inicijalno stanje
- Tranzitivna stanja
Redoslijed nije slučajan, a bome niti izbor jednine i množine.Kod određivanja cilja, uvijek krećemo s onim stanjem koje želimo dobiti, a to je finalno stanje. Finalno stanje dijelimo pak na idealno finalno stanje, poželjno finalno stanje i realno finalno stanje.
Idealno finalno stanje bi kao što mu samo ime kaže idealno, ali ideali nisu baš uvijek mogući što zbog raznih faktora ograničenja samog tijela što zbog okoline i drugih okolnosti. Nas kao trenere zato više zanima poželjno stanje i realno stanje. Poželjno je ono koje bismo htjeli dobiti, a realno je na kraju trenažnog procesa koje smo zbilja dobili…
Kako bi znali od kuda krećemo potrebno je odrediti inicijalno stanje. Ono je stanje igrača na početku slaganja trenažnog programa, bitno je da igrača testiramo te da rezultati budu realni i u skladu s maksimalnim njegovim mogućnostima, kako bi na kraju mogli usporediti realno finalno stanje s inicijalnim i vidjeti kakav smo posao napravili.
Zadnja ali ne i nebitna su nam takozvana tranzitna ili ti kontrolna stanja, skijaškim rječnikom opisano prolazna vremena. Ona nam govore koliko smo se pomaknuli na našem putu od inicijalnog prema finalnom stanju.
Treba li i vas podučiti servisu ili dovesti blizu finalnog idealnog stanja, pravi izbor se zna tk Tweener je taj koji će se prilagoditi vama i naći optimalna rješenja za sve vaše upite. Ukoliko želite pravo vodstvo obratiti nam se možete na:
